Okrugli stol – Zajedništvom protiv stigmatizacije siromaštva

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije u sklopu Dana socijalne zauzetosti organizirao je okrugli stol o temi „Zajedništvom protiv stigmatizacije siromaštva“ u petak, 10. studenog u Franjevačkom klerikatu u Splitu.

Okrugli stol otvorila je ravnateljica Caritasa SMN s. Vlatka Topalović s uvodnom temom ”Siromaštvo – kao društvena marginaliziranost ili put nove evangelizacije”. Tom prigodom s. Vlatka Topalović naglasila je ulogu crkvenih organizacija koje su svakodnevno svojim radom, aktivnostima i zalaganjima  na prvoj crti u borbi protiv siromaštva. Međutim naglasila je da problem siromaštva nije u prvom redu problem nedostatka materijalnih sredstava nego svoj korijen nalazi u povrijeđenom ljudskom dostojanstvu. Naša je zadaća da svakom siromahu s kojim smo u susretu trebamo ponovno otkriti i vratiti ljudsko dostojanstvo, a to otkrivanje događa se preko očiju, ruku, boje glasa, kroz sve svakodnevne geste. Događa se kroz kvalitetu osluha, prisutnosti i darivanju svoga  vremena.

Pri angažmanu pomaganja siromasima iznimno je važna “kultura susreta”, a susret sa siromasima je “put nove evangelizacije“ .  S. Vlatka istaknula je  da nas i sam papa Franjo poziva da u svojoj blizini ne budemo slijepi na potrebe onih koji nas okružuju te da upravo ove godine papa Franjo prvi put proglašava 19. studenoga Svjetskim danom siromaha. Dakle, ne siromaštva kao pojave nego je u središte stavljen siromah,” kazala je dodavši da su siromasi trajna opomena na savjesti čovječanstva.

 

Voditelj Bračnog i obiteljskog savjetovališta Caritasa Zadarske nadbiskupije prof. psihologije Mladen Klanac istaknuo je kako u Hrvatskoj država nedovoljno prepoznaje angažman Crkve. “Ne postoji dovoljna svijest o Crkvi da ona ima što reći o svim problemima o kojima ima dovoljno znanja. U Hrvatskoj je još uvijek djelomično na snazi komunistički mentalitet po kojem mi iz Crve ne smijemo govoriti,” kazao je Klanac te dodao kako se Crkva treba staviti “na put obrazovanja i još više reći o pojedinim poteškoćama. Crkva pomaže u borbi za uključivanje siromaha u društvo, ali je u njoj i premalo proročkog glasa da bi se razbijali stereotipi.”

 

Prof. psihologije Laura Pavičić iz Caritasova doma „Sv. Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci govorila je o programu koji Dom provodi već 24 godine u kojemu se isključivo bave ciljevima osamostaljivanja i provode psiho-socijalni tretman žena i djece žrtava obiteljskog nasilja s područja cijele Hrvatske. Kroz  godine djelovanja Doma utjehu i podršku pronašlo je više od 1500 žena i djece žrtava obiteljskog nasilja. Također istaknula je i aktivnosti doma u prevenciji nasilnog ponašanja kroz mjeru Psihosocijalnog tretmana za počinitelje obiteljskog nasilja o čemu je detaljnije govorio psihijatar, Dragan Lovrović vanjski suradnik Caritasovog doma „SV. Ana“.

Dr. Lovrović pojasnio je da je cilj ovog tretmana potaknuti počinitelja da postane SVJESTAN svog ponašanja, da prihvati odgovornost te usvoji obrasce NENASILNOG ponašanja, a čemu je svrha spriječiti daljnje nasilničko ponašanje. Također naglasio je i brojne dobrobiti koje ovaj program u sebi ima i to za počinitelja uvid i prihvaćanje odgovornosti za svoje nasilno ponašanje, usvajanje samokontrole, učenje socijalnih vještina, mijenjanje uvjerenja koja pridonose održavanju nasilnog odnosa, indirektno poboljšanje odnosa s drugima, unaprijeđenje kvalitete života. Dobrobiti za njegovu obitelj: smanjenje opasnosti i povećana sigurnost, naravno uvijek imati i realna očekivanja, jer ovaj proces promjena zahtjeva dugotrajan rad.

Dobrobiti za organizaciju koja provodi ovaj program, a ujedno možemo reći da je to i dobrobit za cijelu Crkvu je jačanje pojedinca očuvanje obitelji, poruka zajednici da ne osuđujemo i stigmatiziramo čovjeka, nego samo ponašanja koja nisu prihvatljiva.

 

Osim o problemu siromaštva, nasilja  u obitelji i drugih problem koji destabiliziraju obitelj te osiromašuju čovjeka i njegov društveni život na ovom Okruglom stolu htjeli smo istaknuti još jednu važnu temu o kojoj se možda i najmanje govori, a to je pomoć najmanjima u vidu rane intervencije. Naime Kabinet za ranu intervenciju Caritasa zadarske nadbiskupije uočio je problem s kojim se susreću obitelji koje imaju djecu s različitim teškoćama u razvoju te kako u onom najbitnijem periodu od rođenja do treće godine kada je najvažnije djelovati, ako se uoče problemi u razvoju zapravo najviše lutaju i nepovratno gube vrijeme u kojem se najviše može postići.

Lucija Božajić Golem, mag. logopedije iz Kabineta za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije upravo je govorila o tome te kako su zapravo samoinicijativno kao tim stručnjaka krenule u borbu protiv lošeg sustava s ciljem pomoći djeci i njihovim obiteljima pružajući besplatno sve stručne usluge na jednom mjestu. Kroz tri godine koliko Kabinet radi pomoć je pružena više od 300 djece i njihovih obitelji. Ovim primjerom dala je jasnu poruku kako je važno otvorenih očiju gledati, te odgovor ne može se nije opcija koji se prihvaća.

Sudionici okruglog stola, koji je moderirala prof. psihologije Jelena Burazin iz Ureda za obitelj Splitsko-makarske nadbiskupije, istaknuli su kako posljedice siromaštva nisu samo materijalne naravi nego egzistencijalne. Podcrtan je problem suvremenog siromaštva a to je otuđenost, nedostatak povezanosti, osobne odgovornosti prema onima koji se čine nevidljivi.

 

Može li opravdanje biti ne može se ili je na nama da stalno tražimo nove načine kako svijet učiniti mjestom na kojem svi imamo pravo živjeti i biti osobe s ljudskim dostojanstvom? Ovo je trajni izazov koji je stavljen pred nas sve i Crkvu i društvo u cjelini!

Crkva, a tako i Caritas, ne može sama odgovoriti na sve potrebe današnjeg siromaštva, ali u dijalogu i suradnji s ostalim društvenim i državnim institucijama može dati i treba neumorno davati svoj specifičan doprinos koji je pokrenut evanđeoskom ljubavlju prema bližnjem zaključak je današnjeg skupa. Samo zajedničkim zalaganjima možemo destigmatizirati siromaštvo u svojoj biti, a siromaha staviti ispred sebe kao ogledalo živog Boga.

 

 

Facebook komentari

komentara

Comments are closed.