Održan stručni skup Caritasova Skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja

Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja pri Caritasu Splitsko-makarske nadbiskupije i Sveučilište u Splitu organizirali su stručni skup „Iskustvo traume i posttraumatski rast kroz različite perspektive“ povodom obilježavanja sedme obljetnice rada Skloništa i Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u srijedu 28. studenoga u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu.

Na skupu su nastupili: Ivna Grubišić, dipl. teolog i voditeljica Skloništa, prof. dr. sc. prim. Dolores Britvić, dr. med i redoviti profesor na MEFST-u, dr. sc. Boris Vidović, predavač na KBF-u Split i Marta Grbić, mag. psihologije i psihologinja u Skloništu. Program je moderirala Silvana Burilović Crnov.

 

Skupu su nazočili: Jelena Hrgović Tomaš, zamjenica splitskog gradonačelnika, Magda Vrvilo, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju grada Splita, Marija Čizmić, privremena pročelnica Tajništva Splitsko-dalmatinske županije, s. Suzana Samardžić, ravnateljica Doma „Sv Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja (Caritas Riječke nadbiskupije), Željka Barić, ravnateljica Doma Duga za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja iz Zagreba; Miljenko Jukić, zamjenik ravnatelja Caritasa Šibenske biskupije, Damir Janušić, ravnatelj Centra za profesionalnu rehabilitaciju, koji vodi i Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, Branka Reić Kukoč, savjetnica u uredu pravobraniteljice za djecu kao i brojni ravnatelji, voditelji i stručni radnici ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih ustanova i zdravstvenih ustanova.

Svima njima kao i svima nazočnima riječ pozdrava uputila je ravnateljica Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije s. Vlatka Topalović naglasivši da smo „članovi jedne velike obitelji koja brine o najmanjima, koje interesira njihov život, koji im pružaju sigurnost doma, uče hoditi sigurnim koracima, koji ih ohrabruju i vode putem života kako bi podignute glave mogli ići ususret izazovima, a ne pognute glave, skrivena pogleda. Bol svake osobe dotiče i nas, pogotovo bol onih koji su nezaštićeni, ali ona nema posljednju riječ. Njihova bol nas oplemenjuje, budi u nama zahvalnost, pokreće nas i daje snagu za podignuti one koji tone mogu sami.“ Prenijela je pozdrave i čestitke splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića koji nije bio u mogućnosti doći.

Grad Split besplatno je ustupio prostor u kojemu Sklonište djeluje te pomaže njegov rad godišnje s 90.000 kuna. U ime Grada Splita pozdravnu riječ uputila je zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš kazavši: „Čestitam vam na neumornom i uspješnom radu kroz proteklih sedam godina tijekom kojih ste postali mjesto zaštite i skrbi za mnoge žene i djecu u potrebi. Na žalost brojke pokazuju da je nasilje još uvijek izraženo, ali uz vaš rad i predanost u Splitu imamo sigurnu zonu, sklonište i polazišnu točku za novo životno poglavlje i hvala vam na tome.“

Prikaz rada Skloništa za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja dala je voditeljica Skloništa Ivna Grubišić. Kapacitet je 9 osoba, 5 odraslih i 4 djece predškolske dobi. Kazala je da je zbog nedovoljnog kapaciteta u proteklih sedam godina zaprimljeno 175 zahtjeva, od toga je samo 57 zahtjeva realizirano (29%), a 124 odbijeno (71 % nerealizirano). Najčešće su u Skloništu boravile osobe između 30 i 50 godina starosti te sa srednjim stručnim obrazovanjem. Među prioritetne planove za budućnost navela je nastojanje oko povećanja smještajnog kapaciteta i prilagodbe pristupačnosti osobama s invaliditetom.

Drugo predavanje s naslovom „Od posttraumatskog poremećaja do posttraumatskog rasta“ održala je prof. dr. prim. Dolores Britvić. U svome je izlaganju govorila o stresu, krizi, psihotraumi i o tome zašto nastaju, potom o reakcijama na stres (akutnoj, prolongiranoj, normalnoj i abnormalnoj reakciji). Nabrojila je rizične faktore za razvoj posttraumatskog poremećaja: temperament, pozitivna osobna i obiteljska anamneza, depresija, anksioznost, socijalni status, rana trauma, potom izloženost traumatskom događaju te poslije traume struktura i funkcionalnost socijalne podrške i ekonomski izvori. Naglasila je da je najveći rizik nasilje koje jedan čovjek čini na drugoj osobi. Govoreći o posttraumatskom rastu navela je (prema Calhounu i Tedeschiu) pet područja: otvaranje novih životnih putova, odnosi s drugima, povećani osjećaj samopouzdanja, promjena stava prema životu i produbljivanje duhovnog života i promjena cijelog sustava životnih vrijednosti.

O tome „Ima li trauma smisla?“ govorio je logoterapeut dr. don Boris Vidović, a zadnje predavanje o rastu nakon traume u geštalt terapiji izložila je psihologinja Marta Grbić. Cilj ovoga stručnog skupa bio je upoznati sudionike s različitim pristupima poticanja pozitivnih promjena nakon suočavanja s izrazito stresnim ili traumatskim iskustvima, i to iz područja psihijatrije, psihologije te različitih psihoterapijskih pravaca. Stručni skup bio je namijenjen specijalistima psihijatrije, psiholozima, socijalnim pedagozima, pedagozima, socijalnim radnicima i ostalim stručnjacima zainteresiranim za ovu temu.

Preuzeto sa smn.hr

Facebook komentari

komentara

Comments are closed.