Povijesni pregled

slika_gospeCaritas – ljubav i milosrđe – bitan je dio Kristove poruke i kršćanskog praktičnog života. Imanentan je Božjoj dobroti i Kristovoclickm spasiteljskom djelu; izvire iz zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu. “Bog Je ljubav”,kaže nam Sveto pismo (1 Iv 4,16). Zato nas upućuje i poziva na međusobnu ljubav i suradnju, na Caritas i dobrotvornu djelatnost, koja se očituje na djelu, u duhovnoj i materijalnoj pomoći svome bliženjemu, tj. svakom čovjeku koji se nade u potrebi.

Potrebno je raditi na svim karitativnim područjima u cilju pomaganja svih ugroženih,nemoćnih, bolesnih, hendikepiranih, osamljenih i razočaranih. Na nama je da zdušno radimo na ovom karitativnom djelu, jer ono je znak Božje prisutnosti u nama i medu nama, u našem narodu i u našoj Crkvi.

Caritas je uprisutnjenje Krista u svijetu. Karitativna djelatnost spada u život Crkve; svjedočanstvo je vjere, djelo ljubavi. Cilj nam je svima da činimo što više možemo za naš narod u ovim teškim trenucima njegove povijesti da bi i dissertation databaseoni koji su potrebniji imali ono najosnovnije.

 

I. Osnivanje nadbiskupskog vjeća Caritas u Splitu

Nadbiskup dr. Frane Franić osnovao je “Vijeće Caritas” u Splitu svojim rješenjem od 20. listopada 1971. Gospođu Vinku Luković imenovao je organizatorom i predstojnicom toga Vijeća kao i 7 članova.

Suradnici

Imenovani su djelatni članovi Vijeća, te desetak aktivnih djelatnika koji su se uključili u dobrovoljni rad Caritasa.

Cjelokupno djelovanje i zaduženja dogovarana su u osobnim susretima. Pomoć i suradnja u radu bili su i župski Caritasi to: župa Srca Isusova na Visokoj, župa na Brdima, na Kmanu i župa Opuzen.

Djelatnosti

Rad ovog Caritasa djelovao je u duhu kršćanske ljubavi prema bližnjemu po slijedećim sekcijama:

  • Sakupljanje odjeće
    Sakupljali su se razni odjevni predmeti u zgradi Nadbiskupije ul. Zrinjsko-frankopanska 14. Roba se je dijelila potrebnima u gradu i okolici.
  • Lijekovi
    Lijekovi su se otpremali č.s. Otiliji koja je otvorila ambulantu i lijekove davala u hitnim slučajevima onima koji nemaju socijalno i zdravstveno osiguranje.
  • Briga o invalidima i nemoćnim starcima
    Glavna briga ovog Caritasa bili su: invalidi – pokretni i nepokretni, bolesnici, bolesni, nemoćni i osamljeni starci. Caritas je pronalazio osamljene i napuštene stare osobe, koje je uzimao na brigu: posjetom, nabavkom hrane i lijekova, čekajući u njihovim ambulantama dobivanje recepata
  • Mise za bolesnike
    Jedna od akcija Caritasa bile su organizirane sv. mise za invalide i to: na sv. Stjepana – božična sv. misa, na IV. korizmenu nedjelju – pokornička misa, kroz cijelu godinu svaki mjesec dana.
  • Hodočašća
    Invalidi su se vodili na na hodočašća, na blagdan Velike Gospe u svetište u Sinju, na Malu Gospu, i na Euharistijski kongres u Vepric.
  • Djevojke – trudnice
    Pomoć Caritasa zatražile su djevojke – trudnice iz Osijeka, Pelješca, Crnaca, Drniša, Kutine i drugih mjesta. Prihvaćali su ih tako da bi im pronašli sobu za smještaj prije i poslije porođaja.
  • Predavanja i propovijedi
    Predavanja i propovijedi o karitativnom radu mladima držala je sama predstojnica V. Luković
  • Koncerti i predstave
    Održana su dva koncerta i to u Gospe od zdravlja i sv. Dominika s dobrovoljnim prilogom za Caritas Split
  • Izložbe
    Održane su dvije izložbe ručnih radova invalidnih i starih osoba u dvorani č. s. sv. Vinka
  • Zaposlenje
    Caritas je znao posredovati pri pronalaženju djelatnika za čuvanja starih i nemoćnih osoba.
  • Odmor na Čiovu
    Punih dvanaest godina okupljali su se invalidi u samostanu sv. Križa na o. Čiovu u mjesecu lipnju, gdje bi provodili odmor, obavili duhovne vježbe i njegovali zajedništvo 15-20 dana.
  • Naši pokojnici
    Doličnu brigu vodili su suradnici sa voditeljicom i oko pokojnika.
  • Duhovna izgradnja suradnika
    Pored nabrojenih aktivnosti ovog Caritasa, vodila se je briga o duhovnom profilu suradnika. Upriličene su duhovne vježbe za djelatnike svake godine.
  • Sastanci
    Godišnje izvješće podnosili su pred suradnicima, a poslije davali na uvid Ordinarijatu. To je uglavnom bio rad i aktivnosti do početka ratnog vihora i prvih prognanika.

 

II. Novo razdoblje u radu Caritasa

don_matko_cubelicPočetkom mjeseca kolovoza god. 1991. Nadbiskupijski Caritas sve intenzivnije radi. Ustupljene su prostorije Civilne zaštite ratnih veterana u Radničkom šetalištu 7.

Voditelj don Marko Ćubelić uporno traži više prostora i dobiva ga u listopadu 1991. u ulici Zrinsko-Frankopanskoj 43 i 45 od nadležnih tijela.

To je skladište bivše vojne bolnice u kojem je Caritas do današnjeg dana. Sam nadbiskup msgr. Ante Jurić, uz sudjelovanje velikog broja uzvanika, obavlja blagoslov i otvara ovaj prostor.

U spomenutom vremenu bilo je veoma mnogo dobrovoljaca, od kojih treba posebno istaći dva svećenika: don Luku Vrljičaka i don Ivana Ćubelića,kao i sestre svih družbi u Splitu i okolici, te bogoslove, isusovačke novake i sjemeništarce s njihovim poglavarima.

 

don_ivancubelicU ratnom razdoblju naše aktivnosti su se usredotočile uglavnom na primanje i podjelu humanitarne pomoći.
Sekcije koje su djelovale do sada,kao što su sekcije za invalide, narkomane, nastavaljaju svoj rad i dalje, s tom razlikom što su se prilagodile ratnim uvjetima; dok sekcije: za hranu iodjeću, stare i nemoćne, prognanike i izbjeglice, bolesnike, djevojke trudnice,obiteljsko savjetovalište, pomoć djeci u učenju i prijevoz vrlo sudinamične i aktivne.

Sve spomenute sekcije rade prema svojim mogućnostima i zapaženi su njihovi rezultati.

 

 

 

Darovatelji Caritasa

Podijeliti se može ono što je darovalo dobro i plemenito srce. Brojno je osoblje koje daruje svoje snage i beskrajnu ljubav.
Bez darova dobrih ljudi ni Caritas ne bi imao što staviti na ispružene ruke siromaha.

Osjećamo potrebu istaknuti kako su značajne pomoći naših susjeda i darovatelja. Glavnina humanitarne pomoći tokom 1992. godine je primljena od bečkog Caritasa i freiburškog Caritasa, dok je ostatak cjelokupnih primanja od drugih Caritasa, misija, ustanova diljem cijeloga svijeta, privatnih inicijativa i Hrvatskog Caritasa iz Zagreba.

(prema zabilješkama don Marka Ćubelića)